Prilikom surfanja internetom svaki korisnik ostavlja digitalne tragove, također u obliku osobnih podataka. Pružatelji usluga ih obično spremaju, procjenjuju ili preprodaju. Osim toga, osjetljivi podaci i slike mogu se vrlo lako prenijeti s Drit -a
1. Što su osobna prava?
Temeljni zakon daje svakome pravo da slobodno razvija svoju osobnost, pod uvjetom da ne krši prava drugih. Istodobno, takozvano opće pravo osobnosti štiti pojedinca od uplitanja trećih strana u njegovo ili njezino područje života. Opće pravo osobnosti proizilazi iz dva članka Osnovnog zakona:
„Ljudsko dostojanstvo je nepovredivo. Dužnost je svih državnih tijela da ih poštuju i štite. " [Umjetnost. 1 stavak 1 GG]
"Svatko ima pravo na slobodan razvoj svoje osobnosti, sve dok ne krši prava drugih i ne krši ustavni poredak ili moralni zakon." [Umjetnost. 2. stavak 1. GG]
Opće pravo osobnosti vrlo je široko temeljno pravo koje se može sistematizirati formiranjem brojnih takozvanih grupa slučajeva:
- Zaštita časti
- Zaštita privatnosti i privatnosti
- Zaštita od iskrivljavanja i lažnog predstavljanja izjava
- Pravo na samoodređenje o tome kako se neko želi prezentirati u javnosti
- Pravo na izuzeće od potiskivanja izjava koje nisu date
- Pravo na informacijsko samoodređenje
- Osnovno pravo na povjerljivost i integritet sustava informacijske tehnologije
Opća osobna prava ne samo da vas štite od kršenja zakona od strane drugih, već vas obvezuju i na zaštitu prava drugih. U slučaju povrede osobnih prava drugih, moraju se očekivati pravne posljedice. Oni se kreću od pisanih upozorenja do novčanih kazni koje sud dosuđuje oštećenoj strani.
2. Osobna prava na Internetu
Osobna prava pojedinca prirodno se primjenjuju i na internetu. Ipak, svakodnevno se događaju tisuće kršenja ovih prava, osobito na portalima za ocjenjivanje i na društvenim mrežama. Zaštita časti, pravo na vlastitu sliku i pravo na informacijsko samoodređenje posebno su relevantni za većinu korisnika interneta:
Zaštita časti: Nitko ne smije biti povrijeđen u svoju osobnu čast. Uvredljive izjave o nekoj osobi, na primjer u objavi na društvenim mrežama ili na forumu, općenito nisu dopuštene. Laž se također ne smije širiti o nekoj osobi na internetu. Svatko tko je pogođen maltretiranjem putem interneta ili slično trebao bi prvo napisati pismo u kojem traži od operatora platforme da izbriše klevetnički post. U sljedećem koraku možete poduzeti mjere protiv osobe koja nezakonito pristupa sadržaju
led se proširio. U takvom slučaju trebate potražiti savjet odvjetnika u mjeri u kojoj iz toga proizlaze zahtjevi, poput zahtjeva za naknadu štete ili naknadu za bol i patnju. Inicijativa EU kliknite sigurno aplikacija prve pomoći razvijena s posebnim savjetima o ponašanju.
Pravo na vlastitu sliku: U načelu, svaka osoba ima pravo sama odrediti hoće li se i kako objaviti slike na kojima se mogu vidjeti. Obrnuto, to znači: Nitko ne smije objavljivati fotografije drugih na internetu bez dopuštenja. Dakle, ako na Internetu pronađete svoje fotografije koje ne želite vidjeti i niste pristali na objavljivanje, poput nepovoljnih stranačkih fotografija, imate pravo izbrisati te slike. Slike se mogu objavljivati bez pristanka samo pod određenim uvjetima:
1. Portreti iz područja suvremene povijesti (npr. Šefovi država, umjetnici ili znanstvenici)
2. Slike na kojima se ljudi pojavljuju samo kao pribor uz krajolik ili drugo mjesto (npr. Turist pored prizora)
3. Slike sastanaka, dizala i sličnih događaja u kojima su sudjelovale prikazane osobe (npr. Demonstranti)
4. Portreti koji se ne izrađuju po narudžbi, pod uvjetom da širenje ili izložba služe većem interesu za umjetnost.
Pravo na informacijsko samoodređenje: Svatko ima pravo sam odlučiti koji će se osobni podaci koristiti i prosljeđivati. Ako tvrtka koristi osobne podatke, dotična osoba ima zakonsko pravo na informacije o pohrani i svrsi tih podataka. Ako je tvrtka spremila više od podataka o adresi, dotična osoba može inzistirati na brisanju podataka, osim ako je s tvrtkom stupila u ugovorni odnos koji navodi nešto drugo. Ovo posljednje obično se događa ako izričito pristanete na zaštitu podataka i uvjete korištenja u zamjenu za besplatno korištenje usluga.
3. Zaštita podataka kao zaštita privatnosti
Bez obzira na to jesu li portali, društveni mediji, internetske trgovine ili tražilice - s brojnim komercijalnim mrežnim uslugama koje se na prvi pogled mogu koristiti besplatno, na kraju plaćate digitalnim tragovima koje ostavljate za sobom. Čak i ako ne unesete nikakve osobne podatke, kao što biste učinili s narudžbom na mreži, već samo surfate po komercijalnim web stranicama, ostavljate iza sebe podatke na kojima se temelje čitavi poslovni modeli. U mnogim slučajevima bilježe se i procjenjuju barem IP adresa, prethodno posjećena web stranica i ponašanje pri surfanju. Do sada je Federalni zakon o zaštiti podataka (BDSG) imao za cilj "zaštititi pojedince od narušavanja njihovih osobnih prava rukovanjem njihovim osobnim podacima" (odjeljak 1 (1)). Nadalje, stavak 3a. Izbjegavanje podataka i ekonomičnost podataka navodi da bi prikupljanje, obradu i uporabu osobnih podataka te odabir i dizajn sustava za obradu podataka trebali biti usmjereni prema cilju prikupljanja, obrade ili korištenja što je manje moguće osobnih podataka. Osobne podatke treba anonimizirati ili pseudonimizirati, u mjeri u kojoj je to moguće prema namjeravanoj upotrebi i ne zahtijeva nesrazmjeran napor u odnosu na predviđenu svrhu zaštite. Međutim, budući da se Federalni zakon o zaštiti podataka temelji na Europskoj direktivi o zaštiti podataka 95/46 / EZ iz 1995. godine, sada je djelomično zastario i neprecizan. No 25. svibnja 2022-2023.-2022., Nakon višegodišnjih pregovora, nova Opća uredba EU o zaštiti podataka (GDPR) konačno će stupiti na snagu u državama članicama EU. Time se potrošačima konačno daje veća pravna sigurnost u pojedinačnim pitanjima i poboljšava zaštita njihovih osobnih podataka.
4. Najbolja zaštita: ekonomija podataka!
Najjednostavniji način zaštite vaših osobnih podataka, a time i vaše privatnosti je ostavljanje što je moguće manje podataka prilikom surfanja internetom ili korištenja mrežnih usluga. Ovo načelo ekonomičnosti podataka znači da otkrivate samo podatke o sebi koji su apsolutno potrebni za korištenje usluge. Zaštitnici podataka savjetuju potrošače da nerado prenose osobne podatke koji nadilaze podatke koji su apsolutno neophodni za poslovni odnos. I na društvenim medijima morate pažljivo razmotriti kome je dopušteno vidjeti koje podatke i izvršiti odgovarajuće postavke.
5. Savjeti i trikovi za veću zaštitu podataka
S nekoliko trikova i odgovarajućim softverom možete zaštititi osjetljive podatke od pristupa trećih strana ili jednostavno ostaviti manje podataka na mreži:
- Privremena adresa e -pošte: S privremenom adresom e -pošte možete se registrirati na web stranicama, na forumima ili blogovima. Prednost: manje je neželjene pošte na stvarnoj adresi e -pošte, a anonimnost se održava korištenjem adrese koja ne dopušta donošenje zaključaka o pravom imenu.
- Proširenja preglednika protiv praćenja: Davatelj Mozilla Firefox integrira zaštitu praćenja u svoj preglednik, koji se međutim mora najprije izričito aktivirati u postavkama. Nažalost, drugi proizvođači uopće ne nude takvu zaštitnu funkciju. Ako želite biti na sigurnom, trebali biste koristiti besplatni softver kao što je Ghostery za praćenje zaštite, koji se može lako integrirati u većinu preglednika.
- Alternativni glasnici: Prelazak na alternativni glasnik može pomoći u povećanju zaštite privatnosti. Na primjer, švicarski davatelj usluga Threema prilikom registracije ne zahtijeva telefonski broj ili adresu e-pošte, a istovremeno nudi end-to-end enkripciju.
- Tehnologije šifriranja: Učinkovita metoda zaštite osjetljivih podataka od pristupa trećih strana je šifriranje podataka. Podaci u oblaku, privitci e -pošte i nosači podataka mogu se relativno lako šifrirati uz pomoć posebnog softvera.
Izvori slika:
Slika 1: fotolia.com © denisismagilov; # 186916868