Što se krije iza opasnih virusa?
Većina stotina tisuća zlonamjernih programa i zlonamjernog softvera koji su svaki dan novi na Internetu pouzdano je presretnuta softverom za zaštitu od virusa. No, redovito postoje računalni virusi koji su tužne "slavne osobe" jer su u kratkom vremenskom razdoblju napravili veliku štetu. Ovaj zlonamjerni softver često ne utječe samo na pojedinačne datoteke, već i na boot sektor. Ovdje vam predstavljamo pet najopasnijih virusa koji su nanijeli najveću poznatu štetu.
1. Virus Wannacry
Računalni virus Wannacry spada u skupinu takozvanih "ransomwarea". Ovaj zlonamjerni program stoga želi iznuditi novac od ugroženih korisnika. Wannacry je postao poznat 2022-2023.-2022. Kada je pogođena britanska Nacionalna zdravstvena služba. Softver za ucjenu blokirao je tisuće važnih podataka iz NHS -a, pa su se važne operacije morale odgoditi. Pacijenti se nisu mogli dalje liječiti i poslani su kući.
Wannacry se munjevitom brzinom širio u svibnju 2022-2023.-2022. Nepoznati je ucijenio ne samo britansku zdravstvenu službu, već i proizvođača automobila Nissan. U Francuskoj se tvornica Renault morala zatvoriti. U Njemačkoj je Wannacry utjecao na Deutsche Bahn. Virus je uzrokovao netočne prikaze na željezničkim postajama i poremetio željeznički promet. Osim toga, pogođen je softver operatora parkirališta u Njemačkoj.
Wannacry se uglavnom širio putem e -pošte sa zlonamjernim softverom priloženim datoteci. To uključuje ne samo virusni zlonamjerni softver, već i računalnog crva koji je brzo distribuirao zlonamjernu datoteku na zahvaćenu mrežu.
Ucjenjivači koji stoje iza zlonamjernog programa kontaktirali su pogođene i zahtijevali prijenos "otkupnine" u kriptovaluti Bitcoin.
Iako je odgovarajuća sigurnosna rupa zatvorena vrlo brzo nakon što je Microsoft postao svjestan virusa Wannacry, opasnost nije spriječena do danas. Velike optužbe iznesene su i protiv Agencije za nacionalnu sigurnost (NSA) 2022-2023.-2022. Rečeno je da je američka tajna služba već znala za sigurnosni jaz u sustavu Windows, ali da o tome nije obavijestila proizvođača softvera.
Do danas nije poznato koliko je mreža zaraženo virusom Wannacry i koliko je otkupnine plaćeno za to vrijeme. No, samo su već poznate štete u Velikoj Britaniji, Francuskoj i Njemačkoj mogle biti milijunske.
2. Volim te viruse
U svibnju 2000. milijuni korisnika interneta primili su e -poruku s naslovom "ILOVEYOU". No, umjesto izjave ljubavi, e -poruka je sadržavala zlonamjerni kôd. Čim je primatelj otvorio privitak, virus je zarazio ne samo program za poštu već i tvrdi disk. Zlonamjerni softver se brzo reproducirao i poslao e -poštom na 50 kontakata koje je špijunirao iz adresara korisnika. Ali to nije sve: virus Volim te uspio je prebrisati slikovne datoteke i ukrasti lozinke.
Iako je 500.000 računala diljem svijeta bio mali broj u usporedbi s današnjim dimenzijama, procjenjuje se da je virus Volim te nanio štetu od preko 10 milijardi američkih dolara. Odgovorni su se nalazili na Filipinima. Budući da u to vrijeme na Filipinima nije bilo zakona o kibernetičkom kriminalu, trojica osumnjičenih nisu uhićena niti osuđena.
Virus, poznat i kao "Lovebug", imao je pozitivan učinak: od svibnja 2000. svijest o internetskim virusima značajno se povećala i korisnici su postali svjesniji te teme.
Glasine da su Appleova računala sigurnija vjerojatno potječu iz tog razdoblja. Budući da je u to vrijeme Lovebugom bilo zaraženo samo Windows računala. Apple je stoga postavio oglas s izravnom aluzijom na tu činjenicu. Tekst: "Dragi Windows-Nuter: Volimo te!"
3. Mydoom
Mydoom virus je zlonamjerni softver koji je nanio najveću dosad poznatu štetu u svijetu. Širila se svijetom u razdoblju od siječnja do veljače 2004. Stručnjaci vjeruju da je Mydoom generirao troškove od oko 38 milijardi američkih dolara. Ova je šteta s jedne strane uzrokovana neželjenom poštom i velikom količinom podataka, a oba su bacila mnoge poslužitelje na koljena. S druge strane, programeri Mydooma koriste ranjivosti na zaraženim računalima, špijuniraju lozinke, kradu novac s bankovnih računa i koriste usluge bez plaćanja za njih. Tko je stajao iza velikog napada još nije utvrđeno. I to, iako je Microsoft također ponudio nagradu od 250.000 američkih dolara za hvatanje počinitelja.
Negativan saldo MyDooma: Virus je usporio cijeli Internet za 10 posto i smanjio brzinu učitavanja web stranica za 50 posto. Dva milijuna računala je zaraženo.
4. Sobig.F
Sobig.F nije tipičan računalni virus. Umjesto toga, radi se o mješavini crva i trojanskog konja koji su u kolovozu 2003. zarazili više od dva milijuna računala i njihov boot sektor i nanijeli više od 30 milijardi američkih dolara štete. Virus je bio vrlo brz jer se milijun puta kopirao i poslao putem Interneta u samo 24 sata.
Zbog ogromne količine podataka koji su proizvedeni slanjem e-pošte, promet podataka se srušio u mnogim područjima. Do nekih tvrtki više nije bilo moguće doći putem interneta. S Air Canadaom je također pogođen zračni prijevoznik koji je morao otkazati neke letove zbog Sobig.F -a. Kao i s virusom Mydoom godinu dana kasnije, programer Sobig.F -a do danas je nepoznat.
Zanimljivo je da je Sobig.F potpuno nestao u jesen 2003. godine.
5. Sasser
Godine 2004. Sasser je bio zlonamjeran program koji je napadao velike tvrtke. Između ostalih, pogođena je francuska tiskovna agencija AFP i zračni prijevoznik Delta Airlines. Sasser je ciljano koristio sigurnosnu rupu u operacijskom sustavu Windows XP. Sasser se proširio sa zaraženog računala i osigurao da se računala automatski uključuju i isključuju.
Iako se uzrok Sobig.F -a ili Mydooma nikada nije mogao utvrditi, Sasser je brzo pronašao programera. Bio je to 17-godišnjak iz Donje Saske. Iako je šteta dosegla milijune i gotovo deset milijuna računala bilo je zaraženo diljem svijeta, student je dobio uvjetnu kaznu od samo godinu i devet mjeseci "samo". Osim toga, morao je odraditi 30 sati rada za opće dobro.
Kao što se može vidjeti iz brojeva godina, vrijeme velikih valova zlonamjernog softvera vjerojatno je prošlo. Međutim, kriminalci diljem svijeta nastavili su se nadograđivati, a njihovi računalni virusi postaju sve pametniji. Koriste veliki broj zlonamjernih programa, uključujući makro viruse koji se šire putem makronaredbi sustava Office ili vrlo postojan zlonamjerni softver koji se ugnijezdi izravno u sektoru za pokretanje. No, programi zaštite od virusa također idu u korak i osiguravaju da zlonamjerni softver ne može razviti svoj razorni učinak. Iznad svega, važno je da koristite ažurirani antivirusni program za pouzdano odbijanje računalnih virusa. Pobrinite se da softver otkrije takozvane "iskorištavanja nultog dana", tj. Računalne viruse koji su još uvijek nepoznati.
