Zlonamjerni softver: Kako se zaštititi i kako ga se riješiti

S općim informacijama i korisnim savjetima

Otkad su računala spojena na mreže, u blizini je i zlonamjerni softver. Pojavom komercijalnog Interneta zlonamjerni softver, takozvani "zlonamjerni softver", brzo se proširio po cijelom svijetu. Prema različitim statistikama, kaže se da svaki dan postoji više od 350.000 novih zlonamjernih programa. U razdoblju 2022-2023.-2022. Bilo je oko milijardu različitih zlonamjernih programa, uključujući potencijalno neželjene aplikacije. Ove brojke pokazuju koliko je tema važna za sve korisnike interneta. Uostalom, WWW je najvažniji pristupnik za zlonamjerni softver na vašem računalu ili pametnom telefonu.

Što je zlonamjerni softver Definicija

Izraz "zlonamjerni softver" sastoji se od riječi "zlonamjeran" i "softver". Drugim riječima, zlonamjerni softver je "zlonamjeran softver". Kriminalci ga obično razvijaju kako bi naštetili drugim korisnicima. Drugi nazivi zlonamjernog softvera su zlonamjerni softver ili zlonamjerni programi. Općenito, zlonamjerni softver ne uključuje samo štetan softver, već i softver koji ometa rad. Drugi izraz za to je "potencijalno neželjene aplikacije". To su programi koji su, na primjer, instalirani s drugim programom bez jasnog dopuštenja.

Zlonamjerni softver sam se instalira na korisnikov uređaj bez pristanka i znanja korisnika. Zlonamjerni softver može zaraziti računala, prijenosna računala, ali i tablete ili pametne telefone.

Postoji mnogo različitih vrsta zlonamjernog softvera. Većina računalnog zlonamjernog softvera sada se širi internetom. Računalni sustav također se može zaraziti putem prijenosnih medija, poput CD -a ili USB -a.

Ažuriran softver, pažljivo ponašanje korisnika i moderni protuvirusni programi važni su za sprječavanje zlonamjernog softvera.

Izgovor zlonamjernog softvera

Kako zvuči izraz "zlonamjerni softver" ovisi o tome izgovarate li prvi slog riječi na "oksfordskom engleskom" ili američkom engleskom. Naglasak je uvijek na prvom slogu. Oxford engleski: [mal · who] američki engleski: [mel · who] Ovdje ćete pronaći zvučni uzorak.

Koje vrste zlonamjernog softvera postoje?

Zlonamjerni softver se može širiti na različite načine. Evo najčešćih oblika:

Računarski virusi:	Računalni virus sastoji se od zlonamjerne datoteke sa zlonamjernim kodom. Ova je datoteka obično skrivena u drugom programu ili datoteci. Virusi se infiltriraju u računalni sustav i izvršavaju zlonamjerni kôd. Računalni virus uvijek treba drugačiji računalni kod u koji se može upisati i tako širiti. Računalni je virus tako usporediv s virusom koji napada živa bića, kopira i množi se u njihovim stanicama.
Trojanci:	Trojanci, poznati i kao "trojanski konji", pomoćni su programi koji mogu prokrijumčariti zlonamjerni softver u računalo. Trojanci su obično prerušeni u koristan program, ali u sebi nose zlonamjerni kôd.
Podvizi:	Ovo je zlonamjerni softver koji posebno iskorištava sigurnosne rupe na vašem računalu radi kontrole pojedinih programa ili cijelog računala.
Računalni crv:	Računalni crv se može reproducirati i proširiti na druga računala putem privitaka.
Špijunski softver:	Špijunski softver računalni je program koji na vašem uređaju traži osjetljive podatke, primjerice podatke za internetsko bankarstvo ili lozinke.
Krađa identiteta:	Slično kao i špijunski softver, krađa identiteta pokušava doći do vaših osjetljivih podataka. Phishing je moguć putem zlonamjernog softvera, ali i putem lažnih web stranica.
Keylogger:	Ovaj zlonamjerni softver sprema sav vaš unos s tipkovnice. Na primjer, kriminalci mogu pristupiti vašim podacima radi internetskog bankarstva ili lozinki.
Oglasni softver:	Ovaj zlonamjerni softver može, na primjer, zabilježiti povijest vašeg preglednika i na temelju toga prikazati oglase.
Rootkit:	Rootkitovi se obično prenose na računalo putem trojanaca ili drugog zlonamjernog softvera. Kriminalci na ovaj način mogu dobiti pristup vašem računalu.
Ransomware:	Ovo je softver za ucjenjivanje. Kriminalni napadači preuzimaju kontrolu nad vašim računalom i traže otkupninu za objavljivanje datoteka.
Rogueware:	Ovaj zlonamjerni softver osobito je zloban jer se predstavlja kao skener virusa ili drugi koristan program. Nakon upotrebe zlonamjerni program od vas će tražiti da kupite punu verziju.
Kripto rudari:	Nakon što je takav zlonamjerni softver stigao na vaše računalo, on koristi svoje resurse za generiranje kriptovaluta.

Ovdje smo za vas prikupili dodatne informacije o virusima i trojancima.

Koliko je zlonamjeran softver opasan?

Ovisno o opsegu i vrsti zlonamjernog programa, zlonamjerni softver može uzrokovati manju ili vrlo veliku štetu. Na primjer, ako je vaše računalo zaraženo špijunskim softverom, kriminalci bi mogli upotrijebiti zlonamjernu funkciju za špijuniranje vaših lozinki i bankovnih podataka i nanijeti vam veliku financijsku štetu. Ili hakeri traže otkupninu za otkupninu. Adware je, s druge strane, obično manje štetan.

U osnovi, zlonamjerni softver poput virusa ili špijunskog softvera uvijek je način na koji kriminalci ili druge treće strane mogu steći financijsku korist od vaše štete. Koliko je to uvijek ovisi o načinu djelovanja zlonamjernog programa koji se koristi.

Općenito, zlonamjerni softver svake godine nanosi milijarde štete. Nisu pogođeni samo privatni korisnici, već i tvrtke i tijela.

Zašto postoji zlonamjerni softver?

Zanimljiva činjenica: zlonamjerni softver nije izvorno dizajniran sa zlonamjernom namjerom kriminalaca koja se danas može pronaći. Osamdesetih godina prošlog stoljeća računalni znanstvenici uglavnom su koristili računalne viruse kako bi se međusobno zadirkivali. Čak je i jedan od najpopularnijih napada zlonamjernog softvera koji uključuje crva Morris bio nevin. Jer crv bi trebao brojati samo računala koja vise na internetu.

Danas zlonamjerni softver uglavnom postoji jer napadači koriste Internet za svoje lažne aktivnosti. U konačnici, kao i drugi zločini, zlonamjerni softver se ne može potpuno iskorijeniti niti spriječiti. Stoga se korisnici moraju adekvatno zaštititi od ovih prijetnji.

Kako se širi zlonamjerni softver?

Zlonamjerni softver najčešće se širi putem privitaka datoteka ili datoteka koje korisnici preuzimaju i otvaraju s interneta, npr. Također putem lažnih privitaka pošte. Otvaranje zlonamjernih datoteka aktivira zlonamjernu funkciju u kodu programa. Ovisno o vrsti prijetnje, oni se reproduciraju (računalni crvi) ili, na primjer, špijuniraju korisnika (špijunski softver).

Budući da je važnost fizičkih nosača podataka poput USB-a ili CD-ROM-a postala manje važna, zlonamjerni softver (npr. Virusi ili špijunski softver) rijetko se širi putem ovih medija. Međutim, ne biste trebali učitavati datoteke s USB ključa na računalo bez poznavanja pošiljatelja.

Ovdje ćete pronaći pregled koji formati datoteka mogu sadržavati zlonamjerni kôd.

Kako radi zlonamjerni softver?

Zlonamjerni softver uvijek radi na sličan način. Većinu vremena zlonamjerni softver stiže kamufliran (npr. S trojanskim konjem) ili kao lažni prijatelj (ekstenzija datoteke bezopasnog izgleda) na računalu ili pametnom telefonu. Tamo ga korisnik može nesvjesno aktivirati ili se zlonamjerni kôd sam aktivira. Zlonamjerni program tada izvodi prethodno programirani zadatak. U konačnici, svaki je zlonamjerni softver vlastiti računalni program koji ima određene funkcije. To je programer napisao u kodu.

Otkrivanje zlonamjernog softvera - nije pouzdano moguće bez tehnologije

Za računalo zaraženo zlonamjernim softverom postoje vrlo različiti prikazi:

• Pad performansi
• velika upotreba memorije
• neželjene aktivnosti
• Programi rade vrlo sporo
• Računalo se više ne može pokrenuti
• sumnjive transakcije

Ove i druge naznake mogu ukazivati na zlonamjeran softver. No konačnu ćete sigurnost dobiti samo ako skeniranje virusa pokrenete s antivirusnim programom, na primjer sa skeniranjem virusa integriranim u Windows. Ali softver također može oglasiti pogrešan alarm.

Koji uređaji mogu biti zaraženi zlonamjernim softverom?

U teoriji, svaki uređaj spojen na Internet može biti napadnut zlonamjernim softverom. To se odnosi na kontrolu grijanja u pametnoj kući, kao i na internetski radio, vaše računalo, tablet ili pametni telefon.

Međutim, e-pošta i hakirane web stranice često su vrata za zlonamjerni softver.

Dugo se pričalo da zlonamjerni softver inficira samo Windows računala i da će korisnici Applea biti zaštićeni. Međutim, to nije tako. Budući da je Windows i danas najrašireniji operacijski sustav za računala, mnogi računalni virusi, crvi i drugi zlonamjerni softver posebno su programirani za Windows. Međutim, to ne znači da nema zlonamjernog softvera i stoga nema prijetnji od strane napadača na Appleove uređaje.

Primjenjuje se sljedeće: Svaki uređaj s omogućenim internetom, bez obzira na operacijski sustav i proizvođača, prije ili kasnije može postati žrtva napada zlonamjernog softvera od strane virusa ili ransomwarea.

Kako se zaštititi od zlonamjernog softvera?

Postoje tri načina da se zaštitite od zlonamjernog softvera:

Provjerite vlastito ponašanje

Na primjer, ne otvarajte privitke e -pošte čiji pošiljatelj ne poznajete. Posjećujte samo ugledne web stranice i nemojte preuzimati proizvode koje ne poznajete.

Redovito izvršavajte sva potrebna ažuriranja

U sadašnjem softveru, između ostalog, proizvođači zatvaraju sigurnosne praznine. Stoga biste uvijek trebali ažurirati sve programe čim novo ažuriranje bude dostupno. To se također odnosi na vaš operacijski sustav.

Koristite antivirusni program

Koristite antivirusni softver ili redovito skenirajte svoje računalo na viruse. Za to nije uvijek potrebno koristiti plaćene programe. Na primjer, Microsoft nudi alate poput Microsoftovog sigurnosnog skenera.

Ako koristite antivirusni program, on će otkriti veliki dio zlonamjernog softvera s trenutnim definicijama virusa. Program ga identificira kao dio skeniranja, stavlja u karantenu ili čak odmah briše.

Ako se zlonamjerni softver i dalje ne može potpuno ukloniti, treba ga ponovno očistiti ručno.

• Važno je da su vaš antivirusni program i skener zlonamjernog softvera ažurirani.
• Zatim odvojite računalo od interneta.
• Ponovo pokrenite računalo u sigurnom načinu rada. To znači da zlonamjerni softver ne može ponovno učitati datoteke.
• Izbrišite sve privremene datoteke. Kako ubrzati skeniranje zlonamjernog softvera.
• Pokrenite skeniranje s antivirusnim programom. Ako program otkrije zlonamjerni softver, briše se ili stavlja u karantenu.
• Zatim normalno pokrenite računalo.
• Ponovno skenirajte kako biste provjerili da program doista ne može pronaći više zlonamjernog softvera.
• Ako ponašanje vašeg računala i dalje ukazuje na infekciju zlonamjernim softverom, slijedi sljedeći korak.

U tom slučaju najprije biste trebali spremiti sve važne datoteke na USB stick ili vanjski tvrdi disk i, ako je potrebno, ponovno postaviti operacijski sustav.

Ne zaboravi: Kad ste sigurno uklonili zlonamjerni softver, trebali biste promijeniti sve lozinke na računalu i podatke za prijavu na mreži kako biste bili na sigurnom. Odmah izvršite postojeća ažuriranja i uključite svoj antivirusni program.